Elektronika

Edukativni tekstovi iz sveta elektronike

Forum

Unapredimo zajedno sadržaj sajta

Mali oglasi

Postavite besplatno vaše male oglase iz elektronike.

Projekat

Projekti iz elektronike za samogradnju

Vesti

Saznajte najnovija dešavanja iz elektronike u svetu i kod nas

Početna » Digitalna Elektronika

Binarni Brojni Sistem

Autor | Subota, 27. Jun 2009.Nema komentara

<p>Binarni brojni sistem spada u kategoriju pozicionih brojnih sistema i koristi se za predstavljanje numeričkih vrednosti u elektronskim sistemima. Prvi ga je definisao u dana&scaron;njem obliku i počeo primenjivati Lajbnic (Gottfried Wilhelm Leibniz 1646.-1716.) u 17. veku, mada postoje saznanja da je u drugačijem obliku bio poznat pre 4000 godina u konfučijanstvu. Danas je &scaron;iroko rasprostranjen zbog upotrebe u digitalnoj tehnici koja okružuje svakog modernog čoveka.</p>
<p>Osnova binarnog brojnog sistema je 2, a sam naziv binarni govori nam da se radi o brojnom sistemu sa dve cifre. Cifre ovog sistema su 0 i 1. Razlog primene ovakvog brojnog sistema u digitalnoj tehnici je jednostavnost realizacije istog. Cifre ovog sistema mogu se na jednostavan način interpretirati. Na primer: 1 se može predstaviti postojanjem nekog signala (napona,struje,…) na jednom kraju voda, dok se 0 može predstaviti nepostojanje istog tog signala. Uvođenje brojnog sistema sa većom osnovom (3,4,…) unelo bi dodatne probleme pri detekciji tačne vrednosti signala.</p>
<p>Pozicioni brojni sistem sa bazom 2 se defini&scaron;e sledećim pravilom:</p>
<pre><code> (…a<sub>3</sub>a<sub>2</sub>a<sub>1</sub>a<sub>0</sub>.a<sub>-1</sub>a<sub>-2</sub>…)<sub>2</sub> = … +a<sub>3</sub>*2<sup>3</sup> +a<sub>2</sub>*2<sup>2</sup> +a<sub>1</sub>*2<sup>1</sup> <br /> + a<sub>0</sub>*2<sup>0</sup> + a<sub>-1</sub>*2<sup>-1</sup> + a<sub>-2</sub>*2<sup>-2</sup> + …<br /> </code></pre>
<p>Cifre a se biraju iz skupa {0,1}.</p>
<p>Tačka koja se pojavljuje između cifre a0 i a-1 razdvaja ceo deo broja od razlomljenog. Praktično se razlomljeni deo broja u digitalnim sistemima ne koristi, jer nema praktičnog značaja. Za kori&scaron;ćenje binarnog brojnog sistema u digitalnoj tehnici koristi sledeća reprezentacija:</p>
<pre><code> (…a<sub>3</sub>a<sub>2</sub>a<sub>1</sub>a<sub>0</sub>)<sub>2</sub> = … + a<sub>3</sub>*2<sup>3</sup> +a<sub>2</sub>*2<sup>2</sup> +a<sub>1</sub>*2<sup>1</sup> +a<sub>0</sub>*2<sup>0</sup> <br /> </code></pre>
<p>Krajnja leva cifra naziva se najznačajnija cifra, dok je krajnja desna cifra najmanje značajna cifra. Ovakvi nazivi proizilaze iz činjenice da krajnja leva cifra najvi&scaron;e učestvuje u iskazivanju vrednosti broja, a krajnja desna najmanje.</p>
<p>Jedan praktičan primer predstavljanja decimalnog broja i njegove dekadne vrednosti prikazan je na sledećoj slici.</p>
<pre><code> (147)<sub>10</sub> = (10010011)<sub>2</sub> </code></pre>
<p>Za ovakav brojni sistem definisane matematičke operacije sabiranja, oduzimanja, množenja i deljena važe isto kao i za decimalni sistem. Prednost ovog brojnog sistema, pored jednostavne realizacije u svetu digitalne tehnike, ogleda se jo&scaron; i u uvođenju tri nove osnovne algebarske operacije: logičko I, logičko ILI i logičko NE. Ove operacije pripadaju bulovoj algebri, nazvane po engleskom matematičaru i logičaru Džordžu Bul-u (George Bool 1815.-1864.) koji ih je definisao.</p>
<p>&nbsp;</p>

Popularity: 15% [?]

Leave your response!

You must be logged in to post a comment.